Get Adobe Flash player
Home Europski smeđi medvjed Važnost i zaštita medvjeda

Važnost i zaštita medvjeda

Few animals have captured the imagination like brown bears. They are a high priority in conservation - given their dependence on large natural areas, brown bears are important management indicators for a number of other wildlife species.

Kao prvo medvjed je prirodni dio našeg ekosustava, naša specifičnost koja genetski odgovara zapadnoeuropskim ostacima populacija i mogući je jedini spas za te populacije, a što se već koristilo naseljavanjem naših medvjeda u Austriji  i Portugalu.

Medvjed je najbolji i najjasniji pokazatelj sačuvane prirode, dakle svih autohtonih vrsta (životinje i biljke) koje tu obitavaju, a i sam je dio cjelokupnog ekosustava, kotačić u cijelom sustavu koji bez njega ne bi funkcionirao, dakle sve ovo ga stavlja na vrh vrijednosti prirodne bašine u Hrvatskoj.
Medvjed kao najveći kopneni mesožder, a u europskim okvirima i vrlo rijedak, može biti, ako se pametno osmisli, vrlo vrijedan turistički mamac i podloga razvoja kontinetalnog turizma, ekološke poljoprivredne proizvodnje i bogatsvo kojim se trebamo dičiti. Primjer za ovakav pristup su SAD sa svojim nacionalnim parkovima poput Yellowstone-a gdje od nekonzumirajućeg turizma zarađuju godišnje više nego cijela turistička Hrvatska, ili Portugal s ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom s oznakom medvjeda.

 

Važnost populacije u europskim razmjerima 

Za razliku od skandinavske i karpatske populacije medvjeda, jedino dinaridska ima jednaki genetski kod kao i fragmentirane zapadnoeuropske populacije medvjeda, što našim medvjedima daje značajnu ulogu jer su najzapadnija relativno „stabilna“ populacija medvjeda u Europi i jedini mogući spas za navedene populacije u nestajanju.

Ta značajka naših medvjeda se već pokazala spasonosna za austrijsku populaciju medvjeda gdje je pred dvadesetak godina njihov broj spao na samo par primjeraka i prijetio je potpuni nestanak populacije. Tada je (kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća) uhvaćena u Gorskom kotaru na planini Drgomalj jedna ženka, koja je prenesena u revir gdje je živio jedan stari mužjak. Na proljeće je izvela iz tamošnjeg brloga leglo od 3 mladunca. Danas u Austriji živi oko 25 do 30 medvjeda, a veliku zaslugu u tome (presudnu) ima upravo ta "naša" ženka iz delničkog kraja.

Osim ovog slučaja, u proteklih desetak do petnaest godina iz Slovenije je u talijanske Alpe unešeno desetak medvjeda (Slovenija dijeli populaciju s Hrvatskom), a u planu je i izvoz nekoliko naših primjeraka u Portugal, dakle značenje naših medvjeda je u europskim okvirima vrlo veliko, možda i presudno za opstanak tamošnjih populacija. Sve ovo stavlja našeg smeđeg medu na vrh vrijednosti prirodne baštine u Hrvatskoj.

 

Zaštita

Ustav Republike Hrvatske, kao osnovni pravno-politički akt i izvor svih drugih prava regulira da prirodne vrijednosti (baština) imaju osobitu zaštitu države.

More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.

Ratifikacijom brojnih međunarodnih konvencija Republika Hrvatska je preuzela u svoj pravni sustav i mnoge konkretnije norme vezane uz zaštitu prirodne baštine koje je dužna poštovati i ispuniti. Iz upravo iznijetog slijedi da je RH dužna voditi brigu i o svojoj populaciji smeđeg medvjeda koji predstavlja vrh naše prirodne baštine.

Činjenice koje ne pogoduju dugoročnoj opstojnosti medvjeda u nas:

  • nedovoljna zainteresiranost šire javnosti koja je posljedica nedostatne edukacije,
  • uključenje uglavnom samo lovačke i šumarske javnosti i struke u upravljanje populacijom, a što dovodi do toga da se medvjeda gleda samo kao na objekt lova i lovnog gospodarenja,
  • s obzirom na prethodno izneseno, ova grupacija (lobi) – lovci  i šumari se ponašaju kao da je pitanje medvjeda njihovo privatno pitanje na koje imaju ekskluzivno pravo,
  • čestih senzacionalističkih natpisa u medijima kojima je cilj isključivo tiraža (a koji također posljedica nedostatka edukacije i neznanja),
  • nepostojanje snažne, educirane druge strane koja bi imala priliku pristupu medijima,
  • sve češći i grublji, snažniji zahvati u stanište i sustavno uništavanje šuma,
  • problem smeća, divljih deponija i sl.,
  • sve ćešća pojava problematičnih medvjeda, a uzrokovana  isključivo ljudskom krivnjom i pogrešno tumačenje te pojave kao rasta populacije,
  • nepostojanje i dugogodišnje opstruiranje izrade genetske analize brojnog stanja medvjeda,
  • nepostojanje kvalitetne statistike stradavanja medvjeda u prometu
  • neprestana izgradnja prometnica – naročito šumskih cesta,
  • pojava drugih negativnih pojava u staništu poput rastućeg off road-a,
  • krivolov na medvjeda kojemu se sustavno umanjuje važnost i značenje tvrdeći da je zanemariv,

potpuno pogrešno shvaćenog duha (namjerno) međunarodnih konvencija čiji smo potpisnici, poput Bernske konvencije koja regulira upravljanje vrijednim populacijama.

Share this post