Get Adobe Flash player
Home Europski smeđi medvjed Status medvjeda

Status medvjeda

Zakonska Regulativa i Plan Gospodarenja Smeđim Medvjedom u RH

U smislu važećeg Zakona o lovstvu medvjed je vrsta krupne divljači. Pravilnikom o lovostaju medvjeda je zabranjeno loviti od 1. svibnja do 30. rujna i od 16. prosinca do 1. ožujka.  Iz toga proizilazi da u Hrvatskoj lov na medvjeda traje od 2. ožujka do 30. travnja te od 1. listopada do 15. prosinca tijekom jedne kalendarske godine (4.5 mjeseci). U vrijeme lovostaja dopušteno je odstreliti ranjenog i bolesnog medvjeda, te u slučaju problematičnog ponašanja, temeljem posebnog rješenja.


Medvjed se nalazi na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske iz 2004. godine.


MEĐUNARODNI PROPISI

  1. Konvencija o biološkoj raznovrsnosti
  2. Bernska konvencija – Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa
  3. CITES -  konvencija o međunarodnoj trgovini ugorženim vrstama divlje flore i faune
  4. Habitat Direktiva – Direktiv o žaštiti prirodnih staniša i divlje flore i faune
  5. Regulativa Europske zajednice o zaštiti vrsta divlje faune i flore reguliranjem trgovine
  6.  Akcijski plan za zaštitu smeđih medvjeda u Europi
  7. Vodič za upravljanje velikim zvjerima na razini populacja

Republika Hrvatska je potpisnica svih relevantnih međunarodnih propisa s područja zaštite prirode. Jedan od osnovnih propisa u tome jeste Konvencija o biološkoj raznolikosti, koju je naša zemlja potvrdila u travnju 1996. i time se obavezala na očuvanje i unaprijeđenje postojeće biološke raznolikosti te održivo korištenje njezinih komponenti.

Konvenciju o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) Republika Hrvatska ratifikovala je 2000. godine. Medvjed se nalazi u Dodatku II. Bernske kovencije, tj. na popisu strogo zaštićenih vrsta , ali je Republika Hrvatska stavila rezervu na Bernsku konvenciju, u smislu da se medvjed stavi u Dodatak III. iste konvencije, smatrajući da populacija medvjeda u Hrvatskoj nije toliko ugrožena da bi zahtjevala strogu zaštitu.

Europska inicijativa za velike zvijeri (Large Carnivore Initiative Europe) na temelju odredbi Bernske konvencije donjela je Akcijski plan zaštite smeđeg medvjeda u Europi, u kojem su navedene i preporuke za akcijski plan zaštite medvjeda u Hrvatskoj.

Republika Hrvatska je potpisnica i Konvencije o međunarodnoj trgovine i ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES), koja obvezuje zemlje stranke na nadzor međunarodne trgovine ugroženim vrstama putem sustava uzdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja i uvjerenja, Medvjed se nalazi na Dodatku II. CITES-a, što znači da je potencijalno ugrožena vrsta, pa međunarodna trgovina mora biti strogo kontrolirana. Izvoz i uvoz medvjeda moguć je jedino uz posebna dopuštenja. 

Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje flore i faune jedan je od temeljnih propisa koji regulira zaštitu prirode u državama Europske unije. Medjed je uvršten u Dodatak II. Direktive, koji obuhvaća biljne i životinjske vrste od interesa za EU pa njihovo očuvanje zahtjeva proglašenje Posebnih područja očuvanja kao dio ekološke mreže NATURA 2000, te u Dodatak IV., koji obuhvaća životinjske i biljne vrste od interesa za EU s potrebom stroge zaštite.

Europski parlament  17. veljače 1989. godine odobrio je Rezoluciju kojom se Europska Komisija poziva da potiče programe zaštite medvjeda u Europi i nastavi postojeće programe. Rezolucijom Europskog parlamenta od 22. travnja 1994. godine, Europska komisija poziva se da ne pruža potporu prostornom planiranju koje ima negativan učinak na populacije medvjeda. Takvo se planiranje mora izbeći na način da se uspostave zaštićena područja i koridori.

Kao potpisnica navedenih propisa naša zemlja obavezala se poduzimati sve primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, da bi osigurala zaštitu medvjeda i njegova prirodnog staništa, odnosno da bi osigurala stabilnu populaciju koja bi ujedno bila i genetski spremnik i potencijalni izvor reintrodukcije te vrste u odgovarajuća staništa europskih zemalja iz kojih je nestala.


PLAN GOSPODARENJA SMEĐIM MEDVJEDOM U RH

"Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj prvi je sveobuhvatni i jedinstveni dokument koji uređuje osnovne odrednice obitavanja medvjeda i gospodarenja medvjedom u Republici Hrvatskoj. Ovaj plan utemeljen je na znanstvenim i ekološkim ishodištima unutar zakonskih, upravnih, kulturnih, gospodarskih i socioloških okvira u Hrvatskoj. Također, velikim dijelom, ovaj plan temeljen je na prihvaćenim međunarodnim konvencijama, planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu smeđeg medvjeda u svijetu, Europi, a poglavito u njezinom alpsko-dinarsko-pindskom području. Plan je zamišljen kao aktivni dokument koji će se dopunjavati, a prouzrokovao je i izmjene i dopune važećih zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju lovstvo, zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti i druge djelatnosti, a sam Plan se temelji na Zakonu o lovstvu. Na njemu će se temeljiti godišnji planovi gospodarenja smeđim medvjedom, monitoring stanja i izvještaji nadležnim tijelima.

U tom je smislu ovaj plan zamišljen kao osnovni dokument, kojem će se dodavati prilozi vezani na posebna istraživanja (sociološka, gospodarska, biološka, ekološka i dr.), te Akcijski plan za svaku kalendarsku godinu.

U Republici Hrvatskoj odvijaju se, i mogu se očekivati i u narednom razdoblju, velike promjene u nizu djelatnosti, što može imati znatan utjecaj na populaciju smeđeg medvjeda. Te promjene uglavnom imaju negativan utjecaj i zato je važno da se prepoznaju, vrednuju te pronađu mehanizmi za smanjenje njihova negativnog utjecaja. Ovaj plan gospodarenja bit će okosnica oko koje će se u idućem razdoblju odvijati aktivnosti u zaštiti i očuvanju medvjeda u Hrvatskoj.“


KRITIKE I DRUGI POGLEDI

Period zabrane izlova trofeja u Hrvatskoj

Potpisivanjem Bernske konvencije, Hrvatska se obavezala na strogu zaštitu ugroženih (u europskim razmjerima) vrsta, među njima i medvjeda. Prema toj konvenciji postoji i mogućnost ograničenog korištenja (lova) na pojedinu vrstu ako zemlja potpisnica konvencije dokaže da ima stabilnu populaciju određene vrste i da određeni (strogo ograničeni) lovni zahvat neće utjecati na brojno stanje populacije u mjeri da ju ugrozi. Bernska konvencija  predviđa u takvim slučajevima sačinjavanje plana upravljanja za te vrste na razini države, upravo da bi se izbjegle ovakve manipulacije poput multiplicaranja brojnog stanja i radi lakše kontrole cijelog sustava.

Pod pritiskom međunarodne zajednice, a u čemu je pomogla i Prijava protiv Republike Hrvatske CITES konvenciji, koju su protiv RH podnijela dva člana udruge Animalia, Hrvatska je pristupila izradi jedinstvenog plana upravljanja medvjedom.

Share this post